DUGOROČNE POSLEDICE UPOTREBE LEKOVA NA ZDRAVLJE I PERFORMANSE
Pojedine
ozbiljne studije bavile su se istraživanjem dugoročnih efekata upotrebe anaboličkih androgenih steroida-AAS, kao i
nandrolon dekanoata-ND kod polno zrelih muških pacova. Drugim rečima,
istraživači su želeli da provere da li sama upotreba ovih lekova može od
prosečno normalnih pacova napraviti „superpacove“. Zaključak bi, sa određenom
dozom rezerve naravno, trebalo da posluži kao
smernica ljudima, posebno vežbačima.
U
okviru studije eksperimentalna grupa pacova dobijala je dnevne doze ND
injekcionim putem u visini od 15mg/kg u obimu od 1ml/kg tokom 14 dana. Ovo bi
bilo jednako dozi od oko 1,363 mg ND dnevno za čoveka težine oko 90 kilograma.
Prilično dobra doza mnogi bi rekli. Tokom ovog perioda kontrolnoj grupi pacova
davano je ulje koje nije izazivalo nikakve efekte u dozama od 1 ml/kg takođe
injekciono potkožno. Sve životinje su podvrgavane merenjima četiri puta na kraju perioda terapija, u nedeljama 5,8,
11 i 14.
Tokom
eksperimenta uzimani su parovi pacova koji su bili izloženi dehidrataciji.
Jedan pacov uziman je iz ND grupe, drugi iz kontrolne. Posmatrana su njihova
ponašanja prilikom dolaska do cevčice sa vodom. Uočeno je da je pacov koji je
dobijao doze ND prilazio cevčici mnogo češće, kao i da je provodio duže vremena
pijući vodu u poređenju sa pacovom iz kontrolne grupe. Ovo ponašanje bilo je
aktuelno 11 nedelja nakon završene terapije.
Takođe
je primećeno da su ND pacovi pokazivali znatno učestalije dizanje dlake u
odnosu na kontrolne. Ovo često možete primetiti kod mačaka i pasa kada su pod
stresom, a u pitanju je refleks kojim se životinje služe kako bi zaplašile
drugoga, pokazujući se krupnijim. Prema istraživačima, terapija ND uzrokovala
je promene u ponašanju ovih pacova koji
su pokazivali znatno veću želju za dominacijom. Drugim rečima, doze
nandrolona su od prosečnih pacova napravile prave male alfa mužjake.
Fitosterole
Nedavna
studija ispitivala je hronične efekte nutritivne PS mešavine (5mk/kg dnevno)
koja je sadržala primarno beta-sitosterol na reproduktivne sposobnosti, takođe
kod miševa. Studije ove vrste se po pravilu izvode na životivanjama,
provenstveno iz razloga humanosti i lekarske etike, a zaključci se naravno
uzimaju samo kao smernice i eventualne
pretpostavke kada se govori o ljudima. Pomenuti beta-sitosterol je jedan od
najprisutinijih fitosterola u prosečnoj ishrani. Može se naći u semenu bundeve
na primer. Pojedini istraživači nude hipoteze da ovaj fitosterol nudi pozitivne
koristi na zdravlje prostate kod muškaraca. Sam beta-sitosterol se koristi u
medicini za tretiranje benigdne hiperplazije tkiva i ćelija prostate.
Bez
obzira na ove okolnosti, pomenuta studija je isključivo pratila eventualnu
uzročnost između BS i reproduktivnih parametara, mase polnih organa, koncentracija
plazmi seksualnih steroida, kao i testosterona u testisima. Pomenuti parametri
pratili su se kroz pet generacija pacova. Unos PS mešavine uvećao je nivo
testosterona u plazmi i umanjio prisustvo i umanjio relativnu masu materice kod
mladih miševa u 2. i 5. generaciji. Dalje, PS je takođe uticao na uvećanje
estradiola u plazmi kod ženskih miševa u 4. generaciji. PS je takođe uvećao
nivo testosterona u testisima kod muških miševa u 2. generaciji. Bez obzira na
ove promene, studija je pokazala da tretiranje PS izgleda ne uzrokuje
permanentne efekte na reprodukciju ispitivanih miševa, ali potonje generacije izgleda da mogu imati uvećane/spuštene
koncentracije ključnih telesnih hormona.
Suramin
Suramin
se upotrebljava u lečenju afričke bolesti spavanja, kao i određenih vidova
slepila koje su posledica vodenih parazita. Ovaj lek funkcioniše tako što
prazni energiju parazita do mere da oni odumiru. Ipak, suramin može uzrokovati
i ozbiljne nusefekte. Pa, pre nego što odlučite da ga uzimate na svoju ruku, nemojte!
Sa
druge strane, suramin izgleda da ima veoma pozitivne efekte i na skeletne
mišiće. Postoje teze koje govore da suramin može preventivno čuvati mišićna
tkiva od kidanja, odnosno pomagati oporavak nakon povreda, usled sposobnosti
suramina da antagonistički transformiše faktor rasta beta1, fibrotički citokin.
U jednoj studiji miševima je izazvano istezanje gastrohemijusa (mišić lista
noge). Jednoj grupi miševa je davana doza suramina, drugoj običan rastvor. Nekoliko
puta nakon terapije miševima su rađene biopsije mišićnog tkiva, kao i
mikroskopska ispitivanja i fiziološki testovi.
Istraživači su uvideli da su
tkiva miševa koji su tretirani suraminom znatno bolje zarasla, jer su ožiljci,
tj. tragovi istezanja i kidanja vlakana bili znatno manje izraženi u poređenju
sa kontrolnom grupom. Takođe, snaga brzokontrahujućih vlakana značajnije je
uvećana u eksperimentalnoj grupi (miševi koji su dobijali suramin). Stoga su
istraživači zaključili da se suramin
može implementirati u planove i programe oporavka nakon povređivanja.
Jeste
li obratili nekad podrobnije pažnju na takmičarske forme današnjih
profesionalaca u bodibilding i fitnes kategorijama? Izgledaju skoro kao pravi
mutanti: odlična mišićna definicija, mišićna masa kao da nemaju miostatin u
sebi, sve na svom mestu. Kao što bi trebalo da znate, takvi rezultati su veoma
teški za postići. Potrebne su godine
rada i mnogo znanja.
Ipak,
neke studije su nedavno ponudile veoma zanimljive zaključke, pa tako ističu da
takmičarski režimi ishrane (podrazumevajući i periode kalorijskog suficita i
periode kal. deficita) jesu nešto najgore što telu možete činiti, posmatrano dugoročno.
U
jednoj studiji eksperimentalne grupe miševa podvrgavane su režimima ishrane
koji su za cilj imali umanjivanje rasta tokom perioda od 10 i od 30 dana.
Umanjivanje rasta ostvarivalo se slabom ishranom pacova ove grupe, dok je druga
grupa pacova imala neograničene obroke.
Zanimljivo je bilo primetiti da je ova
druga grupa, koja je bila iste dobi kao grupa koja je bila na restriktivnoj
ishrani, ostvarila je fenomen rasta: 50% u telesnoj težini i 25% veću
koncentraciju proteina u telu. Ipak, ova grupa pacova je pokazala znatno veću
efikasnost u skladištenju telesne masnoće, tj. pretvaranju ovih kalorija u
masti. Stoga, gomilanje telesne masnoće tokom perioda oporavka tela od
nutritivnog šoka može biti rezultat ne
samo usled nebalansiranih režima ishrane ili preteranih kalorijskih unosa, nego
i usled uvećavanja iskorišćavanja nutrijenata iz hrane (upravo u vidu
skladištenja kao telesne masnoće) i promenama u energijskim sistemima koje samo
dodatno promovišu akumulaciju masnoće.
Štaviše,
druge studije su pokazale da izokalorijsko hranjenje (unos optimalne količine
kalorija nakon perioda restrikcije) tokom režima ishrane sa visokim unosom
masti uzrokuje još nižu potrošnju energije u telu, kao i manje izraženu
termogenezu. Istovremeno, uvećava se depozicija masnoća u telu, viša
koncentracija insulina u krvnoj plazmi, kao i prisustvo glukoze u plazmi, a nakon
unosa šećera. Upravo zato fenomen koji podrazumeva period kalorijskog deficita
koji smenjuje period kalorijskog suficita uzrokuje umanjivanje termogenskih
procesa u telu i može biti jedan od glavnih uzroka razvoja hiperinsulinemije i
osetljivnost na insulin. Drugim rečima, ovaj fenomen može predstavljati prečicu
do gojenja.
ONLINE PRODAJA SUPLEMENTACIJE I PRIRODNIH DODATAKA ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE (klik)