NAUKA O TRENINGU – ČINJENICE KOJE MORATE ZNATI
1
.
Zadnje lože mogu se regionalno stimulisati pravilnom selekcijom
vežbi
Zadnje
lože jesu višezglobni mišići koji učestvuju u savijanju kolena i ekstenziji
kukova. Povrede ovih mišića u praksi se najčešće dešavaju tokom ekstenzije kukova
u aktivnostima poput sprinteva, skakanja i slično. Mnogi vežbači radije izvode
pregibe zadnjih loža nego ekstenzije kukova kako bi izgradili razvijene zadnje
lože nakon povređivanja. Interesantna studija „Schoenfeld“ zaključila je da se
javljaju različite regionalne aktivacije
mišićnog tkiva zadnjih loža (merene elektromiografijom) tokom vežbi kao što su
pregibanje zadnje lože i mrtvo dizanje pravim nogama.
Prilikom
izvođenja ove poslednje vežbe istraživači su zabeležili višu aktivaciju gornjeg
segmenta mišića zadnje lože, dok su pregibanja zadnje lože pokazala višu
aktivaciju u donjem segmentu ovih mišića. Ovo studija ima direktan značaj za
vežbače, a posebno za takmičare koji se trude da uvećaju razvijenost, a samim
tim i izraženost, ovih mišića koji su veoma tvrdoglavi po tom pitanju. Dodatno,
znajući ovo, vežbači koji se vraćaju u formu nakon povrede takođe mogu
prilagoditi treniranje mišića nogu sebi u korist.
2.
Optimalan broj radnih serija u težinskom treningu
Ranije,
mnogi su praktikovali po jednu seriju po vežbi u težinskom treningu, jer su
ranije mnoge studije isticale da je jedna radna serija jednako efektivna kao
više serije, a za razvoj snage i eksplozivnosti pojedinca. Ipak, ova tvrdnja je
danas veoma kontroverzna u najmanju ruku. Kritike koje se danas upućuju ovim
starijim studijam odnose se na tvrdnje da su te studije bile slabo kontrolisane
od strane istraživača, što znači da na mnogo parametara u kontrolnim grupama
nije obraćana dovoljna ili nije uopšte obraćana pažnja.
Dodatno, istraživači
tada nisu obraćali pažnju ni na intenzitet treninga, koji je danas jedan od
veoma važnih parametara težinskog treninga.
U
jednoj studiji izvedenoj u Brazilu istraživači su zaključili da su pet radnih
serija dale znatno više boljitaka za mlade ispitanike koji nisu bili
utrenirani, a u poređenju sa grupama ispitanika koje su izvodile po 3 ili po
jednu seriju po vežbi u trenažnim programima koji su trajali 6 meseci. Takođe,
na kraju studije grupa ispitanika koja je izvodila po pet serija zabeležila je
znatno višu fizičku snagu u odnosu na druge dve grupe ispitanika.
Na kraju,
kada su u pitanju studije koje ispituju trenažne zavisnosti i parametre, treba
ih uvek uzimati sa dozom rezerve, jer su izuzetno nezahvalne za istraživače
koji ih veoma teško potpuno kontrolišu. Postoji mnogo parametara koje treba
uzimati u obzir i konstantno održavati a odnose se na nivo utreniranosti
ispitanika, osnovne parametre treninga, aktivnosti i navike van treninga i
slično.
3.
Lučenje anaboličkih hormona je uvećano kada trening snage dolazi
nakon treninga za izdržljivost
Mnogi
takmičari kombinuju treninge za snagu i izdržljivost kako bi izgradili mišićnu
masu i spustili nivo telesne masnoće. Koji bi od ovih treninga trebalo izvoditi
kao prvi, radi optimizacije potonjih efekata? Studija iz Portugala zaključila
je da je anabolički odgovor tela vežbača (prvenstveno aktivnosti kod
testosterona i IGF vezujućeg proteina) bio najizraženiji kada je trening snage
izvođen nakon treninga za izdržljivost.
Ipak, postoje i druga razmatranja. Težinski
trening uvećava krutost arterija, što gledano dugoročno može uzrokovati
kardiovaskularne probleme. Više studija ukazalo je na okolnost da trening
izdržljivosti nakon treninga snage umanjuje krutost arterija usled dizanja
tegova. Danas, vežbačima se savetuje da treniraju
na način koji njima najviše prija.
4.
Sklekovi i potisak na benč klupi mogu jednako uticati na uvećanje
fizičke snage
Sklekovi
i potisak na benč klupi izgleda da mogu jednako uticati na uvećanej fizičke
snage, pod uslovom da se kroz oba pokreta nivo
mišićne mase jednako aktivira, zaključak je studije iz Španije. U ovoj
studiji ispitanici su trenirali tokom pet nedelja, tri puta nedeljno, izvodeći
jednu seriju sa 5 RM na potisku na benč klupi ili seriju sa 5RM sklekova sa
opterećenjem (dodatno opterećenje stvarano je istegljivim gumenim trakama koje
su vežbači obmotavali oko leđa i ramena, tako da otežavaju podizanje u početni
položaj skleka). Pomoću elektromiografije istraživači su se postarali da nivo
aktivacije mišića bude jednak u obe ove vežbe. Na kraju studije meren je
napredak u fizičkoj snazi ispitanika obe grupe, a rezultati su bili jednaki!
Šta
ova studija poručuje ozbiljnijim vežbačima? Fizička snaga može se unaprediti upotrebom raznih trenažnih tehnika, pod uslovom
da se ove izvode pod optimalnim opterećenjem i u dovoljnoj meri. Ipak, iako
sklekovi pomoću istegljivih gumenih traka mogu biti efektivni, oni to mogu biti
samo do određene mere realno. Teško je održavati maksimalnu mišićnu aktivaciju ovom vežbom
tokom vremena kako snaga pojedinca napreduje. Rezultati ove studije ipak mogu
biti najznačajniji za rekreativce, odnosno početnike, a ne u tolikoj meri za
naprednije vežbače, odnosno takmičare.
5.
Utrošnja kalorija tokom HIIT treninga može biti veća nego tokom
klasičnog aerobnog ili treninga snage
HIIT
trening može unaprediti kondiciju pojedinca veoma brzo. Mnoge studije
zabeležile su da je napredak ispitanika koji su trenirali po HIIT principu bio
toliko izražen da su oni ostvarivali rezultate za dve nedelje, za šta je
trebalo i do šest meseci ispitanicima koji su izvodili klasične aerobne
aktivnosti. Takođe, istraživači studije kompanije „MusclePharm“ su zaključili
da je sagorevanje kalorija tokom HIIT
treninga veće u poređenju sa treninzima jednake trajnosti, bilo da se radilo o
klasičnim treninzima za izdržljivost, bilo o klasičnim za fizičku snagu. U
ovoj studiji HIIT rutina izvodila se 20 minuta maksimalnim naporom ispitanika,
uz 40 sekundi odmora. Svi treninzi su ukupno trajali 30 minuta. Istraživači su
takođe zaključili da HIIT može
unaprediti i snagu i kondiciju pojedinca istovremeno.
6.
Kombinovanje treninga snage i treninga izdržljivosti
Mnogi
vežbači kombinuju ova dva tipa treninga. Slično tome i sportisti iz drugih
sfera čine ovo, jer svaka od ovih vrsta treninga može ponuditi jedinstvene
koristi. Ipak, istraživači su odavno zaključili da se trening izdržljivost može
„svađati“ sa efektima treninga snage. Interesantna studija „Robineau“ izvedena
u Francuskoj je zaključila da sportisti mogu
trenirati i za snagu i za izdržljivost ukoliko obezbede sebi optimalan odmor
između trenažnih sesija. U studji ispitanici su trenirali za snagu i za
izdržljivost bez odmora između treninga, zatim sa 6 sati odmora između
treninga, odnosno sa 24 sata odmora između treninga. Studija je iznela
zaključak da što je duži period oporavka
između ovih treninga to su performanse ispitanika bolje.
7.
Težinski trening uvećava dnevno lučenje testosterona kod mladih
muškaraca
Testosteron
(T) je od ogromnog značaja za hipertrofiju mišića. Studije jasno ukazuju da se
sinteza proteina može uvećati nakon dobrog težinskog treninga. Intenzitet i
trajanje ovoga zavisi od koncentracija anaboličkih hormona u telu, nivoa
utreniranosti pojedinca, intenziteta treninga, starosti pojedinca, kao i
prisutnosti nutrijenata u telu, poput proteina, a posebno i aminokiseline
leucina.
Nivoi T variraju na dnevnom nivou. Po pravilu, viši su ujutro i
postepeno opadaju kako dan odmiče i bliži se vreme spavanja. Studija izvedena u
Maleziji pokazala je da se prosečan nivo dnevnog testosterona kod mladih
muškaraca uvećava ukoliko redovno izvode težinske treninge, nezavisno od
perioda dana.
Izvor:
musculardevelopment.com